Koliko često čujete od nekoga da mu štitnjača „ne radi dobro“ ili da ima „usporen rad štitnjače“? Jeste li se ikad zapitali što je to hipotireoza i trebate li i vi ići provjeriti razinu svojih hormona ako to do sada već niste učinili? Štitnjača je mala žlijezda koja se nalazi s prednje strane vrata, a izlučuje vrlo važne hormone – T3 (trijodtironin) i T4 (tiroksin). Njezinu funkciju nadzire hipofiza po principu negativne povratne sprege. Hormoni štitnjače su izuzetno važni za metabolizam svih stanica u tijelu i bez njih ne bismo mogli živjeti,  a njihov nedostatak se naziva hipotireoza.

U ovom ćete blogu doznati šta je to hipotireoza, koji su simptomi i uzroci njezina nastanka te kako se dijagnosticira i liječi. Odgovorit ćemo i na zanimljiva pitanja  – utječu li prehrana i fizička aktivnost na liječenje ove bolesti?

ŠTO JE HIPOTIREOZA? 

Hipotireoza je  stanje koje nastaje kao posljedica smanjenog lučenja hormona štitnjače. To je druga bolest po učestalosti u endokrinološkim bolestima, odmah iz dijabetesa. Češće se javlja kod ženskog spola, a simptomi se u početku teško primjećuju. Upravo zbog važnih uloga koje ovi hormoni imaju u organizmu, njihovim su manjkom zahvaćeni mnogi organi.

Hormoni štitnjače kontrolišu ćeliski metabolizam. To znači da imaju vrlo važnu ulogu u održavanju tjelesne temperature, otkucajima srca i načinu na koji tijelo sagorijeva kalorije. Kada govorimo o hipotireozi, podrazumijevamo usporenje navedenih procesa, zbog čega dolazi do usporenja metabolizma i niske razine energije.

Latentna hipotireoza

Latentna ili subklinička hipotireoza je stanje kada je TSH u serumu blago povišen, a razina T4 uredna. Simptomi obično nisu prisutni, tako da govorimo o laboratorijskoj hipotireozi. Ovo stanje se mora dijagnosticirati kod trudnica i žena koje pokušavaju zatrudnjeti. Njima se po dijagnozi propisuje sintetski analog hormona štitnjače da bi se izbjegle neželjene posljedice na trudnoću i fetus. Ostale osobe koje u svojoj terapiji inače uzimaju antitiroidne lijekove trebaju se javiti liječniku da se prilagodi doza lijeka.

RIZIČNI FAKTORI ZA RAZVITAK HIPOTIREOZE 

Svaka osoba može razviti hipotireoidizam, ali postoje rizični faktori koji mogu povećati rizik za njezin nastanak. Rizični faktori su: ženski spol, osobe starije od 60 godina, pozitivna porodična anamneza na bolesti štitnjače, prethodno dijagnosticirane autoimunosne bolesti (npr. dijabetes tipa 1 ili celijakija), provođena terapija radioaktivnim jodom ili antitireoidnim lijekovima, primjena radioterapije na gornji dio prsa, parcijalna tireoidektomija i trudnoća ili porod unazad 6 mjeseci.

Važno je razumjeti da ovi rizični faktori govore samo da je povećan rizik za nastanak hipotireoze, a ne da će ju osoba zasigurno dobiti.

UZROCI HIPOTIREOZE

Kada štitnjača ne proizvodi dovoljno hormona dolazi do poremećaja ravnoteže u kemijskim reakcijama u našem tijelu. Različite bolesti i stanja mogu uzrokovati ovaj poremećaj, a najvažniji su: autoimune bolesti, liječenja protiv hipertireoidizma, radioterapija, operacije štitnjače i određeni lijekovi.

Autoimune bolesti – Hashimotov tireoiditis

Autoimune bolesti su one u kojima dolazi do pretjerane reakcije imunološkog sistema protiv supstanci koje su normalno prisutne u našem tijelu.

Najčešći uzrok hipertireoze je autoimuni poremećaj koji se naziva Hashimotov tireoiditis. U ovom poremećaju dolazi do stvaranja protutijela koja oštećuju tkivo štitnjače. Nije još razjašnjeno zbog čega dolazi do ove bolesti, ali pretpostavlja se da endogeni i egzogeni faktori imaju važnu ulogu u nastanku. Endogeni faktori su niska porođajna težina, stres i estrogeni, a egzogeni faktori su infekcije, prisutnost većih količina joda u hrani, pušenje, lijekovi i razni toksini. Stvorena protutijela vežu se na receptore za THS – hormon koji izlučuje hipofiza da potakne štitnjače na proizvodnju hormona. Nakon vezivanja na TSH receptore protutijela ih inaktiviraju i dolazi do upale. Krajnji stadij upale dovodi do fibroze same žlijezde te njezine hipofunkcije.

Osobe s Hashimotovim tireoiditisom imaju veću učestalost B staničnog limfoma.

Pretjerana reakcija na terapiju za hipertireoidizam 

Hipertireoidizam je stanje kada štitnjača proizvodi povećane količine hormona. Ovo stanje se liječi antitireostaticima ili radioaktivnim jodom. Cilj takvog liječenja je smanjiti pretjeranu aktivnost štitnjače te vratiti koncentraciju hormona  na normalnu razinu. Ponekad tijekom liječenja hipertireoidizma može doći do prevelikog sniženja u koncentraciji hormona što rezultira trajnom hipotireozom.

Radioterapija i lijekovi 

Radioterapija se koristi u liječenju karcinoma glave i vrata, leukemije i limfoma. Prilikom zračenja može doći do usporene proizvodnje hormona, što dovodi do hipotireoze.

Neki lijekovi imaju hipotireozu kao nuspojavu. Jedan od tih lijekova je litij, a on se koristi u određenim psihijatrijskim poremećajima. Ostali lijekovi uz koje je potrebno kontrolirati nalaze štitnjače su: mitotan, interleukin-2 i amiodaron. U slučaju da koristite lijekove za koje sumnjate da mogu utjecati na rad štitnjače, obratite se svom liječniku za savjet trebate li kontrolirati hormone štitnjače ili ne.

Deficijencija joda 

Jod je vrlo važan u stvaranju hormona štitnjače. Kada dođe do njegovog manjka sprječava se stvaranje tiroksina i trijodtironina. Radi nedostatka tih hormona hipofiza pojačano luči TSH koji stimulira rad i rast štitnjače te posljedično zbog tog procesa dolazi do uvećavanja žlijezde bez njezinog pojačanog rada.

SIMPTOMI HIPOTIREOZE 

Upravo zbog širokog djelovanja hormona štitnjače simptomi mogu biti raznoliki. Odgovorni su za metabolizam svih stanica, stoga je vrlo važno zamijetiti simptome na vrijeme.

Kada se javiti doktoru? 

Hipotireoza je podmukla bolest, a njeni se simptomi polako razvijaju i zbog toga teže zamjećuju. Potrebno je posjetiti doktora kada primijetite sljedeće simptome: umor, porast na težini, depresiju, osjetljivost na niske temperature, suhu koža i kosu, bolove u mišićima.

Ovi se simptomi mogu javi u sklopu različitih bolesti ili u sklopu jedne te je zbog toga bitno istražiti je li u pitanju hipotireoza, kako bi se na vrijeme počelo liječenje.

Simptomi hipotireoze

Uz prethodno navedene simptome postoje još mnogi koje možete primjetiti. Zbog usporenog metabolizma dolazi do: brzog umaranja, otežanog gubitka težine, konstipacije, povišenog holesterola, poremećaja menstrualnog ciklusa i sniženog libida. Sve stanice rade sporije pa tako i mozak, što može dovesti i do zaboravljivosti. Zbog potrebnog brzog dijeljenja stanica u dlačnim folikulima kosa može početi opadati. U tim slučajevima usporen metabolizam stanica se reflektira njihovim usporenim dijeljenjem te to rezultira opadanjem kose.

Svaka osoba je drugačija te zbog toga ne mora značiti da će svi imati sve simptome. Oni mogu varirati te neki mogu biti prisutni, a neki izostati. Ponekad se simptomi neće javiti jer nije prošlo dovoljno vremena da se izraze ili tijelo još uspijeva normalno funkcionirati uz manje količine hormona. Najčešće se pojavljuju kombinacije simptoma, a ponekad oni u potpunosti izostaju.

KOMPLIKACIJE HIPOTIREOZE 

Neliječena hipotireoza može uzrokovati ozbiljne probleme sa zdravljem. Kod starijih žena moguće je da se pojave problemi vezani uz ravnotežu.

Krvožilni problemi nisu rijetkost jer dolazi do nakupljanja LDL-a (tzv. „loš kolesterol“) koji začepljuje krvne žile.

Nedovoljne količine hormona mogu interferirati s ovulacijom te uzrokovati neplodnost, a kod trudnica mogu negativno utjecati na fetus.

Psihičke poteškoće kao što je oslabljena koncentracija i pamćenje mogu postati izražene. Prethodno prisutni poremećaji se mogu pojačati iako je terapija za njih uredno uzimana.

Oštećenje perifernih živaca dovodi do boli, trnjenja ili neosjetljivosti. Pojam periferna neuropatija je simptom koji nastaje zbog dugotrajne hipotireoze, a takvo stanje oštećuje krajnje ogranke živaca.

DIJAGNOZA HIPOTIREOZE 

Dijagnoza hipotireoze se postavlja na temelju kliničkog pregleda, simptoma i laboratorijskih nalaza. Sami simptomi nisu dovoljni jer se isti takvi simptomi mogu pojaviti u sklopu mnogih drugih bolesti. U sklopu dijagnostičkih nalaza radi se i ultrazvuk štitnjače kako bi se vidio njezin izgled i veličina.

Prilikom postavljanja dijagnoze potrebno je izvaditi krv te se iz seruma mjeri koncentracija TSH, T3 hormona i T4 hormona. Daljnja obrada zahtijeva otkrivanje točnog uzroka hipotireoze pa se najčešće odmah vade i protutijela usmjerena na receptore, enzime ili proteine štitnjače. Nakon prikupljenih informacija moguće je postaviti dijagnozu te krenuti s liječenjem bolesti.

LIJEČENJE HIPOTIREOZE 

Liječenje hipotireoze uključuje uzimanje nadomjesne terapije, a to znači da se putem tablete unese dovoljna količina hormona. Koristi se lijek koji se zove sintetski analog hormona štitnjače, a služi za podizanje razine tiroksina u serumu.

Uobičajeno je krenuti s jednom dozom te kontrolirati razinu hormona u serumu svakih 6 do 8 tjedana, a po potrebi dodavati ili smanjivati količinu unesenih hormona.  To se radi sve dok se ne dođe do ispravne doze. Kada doza bude prilagođena osobi hormoni se kontroliraju jednom godišnje. Ovakav postupak je uobičajen jer je svačiji organizam drugačiji te se tako najbolje može utvrditi koliko je hormona potrebno.

Cilj terapije je održavati koncentracije hormona štitnjače i TSH u normalnom rasponu i ublažiti simptome bolesti. U slučaju da se simptomi naglo pogoršaju obavezno se javite svom liječniku.

Ako su doze hormona prekomjerne, mogu se razviti simptomi poput povećanog apetita, nemogućnosti spavanja, palpitacija i tremora. Osobe sa značajnom hipotireozom ponekad počinju s niskim dozama hormona i postupno ih povećavaju da bi se izbjegle neželjene nuspojave.

Terapija se uzima cijeli život, a uz nju se može voditi normalan i zdrav život.

ŽIVOTNI STIL OSOBA S HIPOTIREOZOM

Uz pravilno uzimanje propisane terapije, osobe s hipotireozom vode normalan život. Ove osobe se potiču da vježbaju, mogu darivati krv i baviti se svakodnevnim aktivnostima.

Prehrana kod hipotireoze 

Mora se naglasiti da ne postoji hrana od koje ćete izliječiti hipotireozu ili od koje će vam odmah biti bolje. Pravilan odabir hrane će vam pomoći da se osjećate bolje, a sada ćemo navesti hranu koji bi bilo poželjno izbjegavati ili konzumirati u manjim količinama.

Hrana u kojoj se nalazi soja sadržava molekulu koja se zove izoflavin. Istraživanja su pokazala da konzumacija soje minimalno povisuje raznu TSH. Također se preporučuje da se izbjegne konzumacija hrane koja sadržava soju barem 4 sata nakon uzimanja sintetskog analog hormona štitnjače.

Potrebno je biti oprezan s glutenom jer on može iritirati tanko crijevo i time smanjiti apsorpciju lijeka. Zbog toga će vam trebati veća količina lijeka da se postigne odgovarajuća koncentracija hormona u krvi. Isti rezultat imat će i hrana koja je bogata vlaknima jer će onemogućiti dovoljnu apsorpciju lijeka.

Zbog usporenog metabolizma potrebno je smanjiti unos masti i šećera. Tako ćete prevenirati povećanje tjelesne mase i porast kolesterola.

Ispijanje jutarnje kave je mnogima ritual koji ne mogu preskočiti. Preporuka je da se lijek pije uz čašu vode, a ne uz kavu jer ona uzrokuje smanjenu apsorpciju. Poželjno je pričekati minimalno pola sata nakon uzimanja lijeka da popijete kavu.

Alkohol je veliki problem kod osoba s hipotireozom jer on onemogućuje tijelo da iskorištava hormone štitnjače. U idealnim uvjetima je potrebno u potpunosti izbaciti alkohol ili ga konzumirati vrlo rijetko.

U slučaju da je uzrok vaše hipotireoze nedostatak joda preporučuje se jodiranje svakodnevne vode za piće i kupovima jodirane soli. Himalajska sol ne sadrži jod te nije primjerena za korištenje kod osoba s ovom bolešću. Sir, mlijeko, plava riba i jaja su bogati jodom te se njima mogu zadovoljiti dnevne potrebe tijela za ovim elementom.

Hipotireoza i vježbanje

Iako mnogim osobama koje imaju hipotireozu nije do vježbanja, trebali bi početi. Istraživanja su pokazala da vježbe s malo napora, aerobne i vježbe snage najbolje pogoduju ovom stanju. Tako dolazi do prirodnog ubrzanja metabolizma i održava zdravlje zglobova i mišića. Tjelovježba je uvijek dobar izbor zbog održavanja zdravlja kardiovaskularnog sustava.

Prije početka vježbanja posavjetujete se sa svojim liječnikom jer vaša terapija i razine hormona moraju biti pod kontrolom. U slučaju da počnete prenaglo ili nemate dobro regulirane hormone može doći do pogoršanja simptoma pa čak i ozljeda.

Hipotireoza i jetreni enzimi

Jetreni enzimi su proteini koji se uvijek u određenoj koncentraciji nalaze u krvi. U slučaju oštećenja jetre, oni se oslobađaju iz nje u većim količinama te se to vidi na laboratorijskim nalazima kao povišena razina jetrenih enzima. Ovakvi nalazi mogu ukazivati na raznu patologiju jetre, a jedna od njih je i nealkoholna masna jetra. Ovdje dolazi do nakupljanja masti u jetri iako osoba ne konzumira alkohol.

Jedan od mogućih uzroka je i hipotireoza. Hormoni štitnjače reguliraju metabolizam i distribuciju masti. Smanjena aktivnost štitnjače, visok TSH i nizak T3 su povezani s povećanim rizikom za razvoj ove bolesti. Usporeni metabolizam pridonosi akumulaciji masti u jetri i povećanju kolesterola u krvi. Iz tih razloga potrebno je kontrolirati laboratorijske nalaze da bi se na vrijeme uočile početne promijene na drugim organima.