Psihijatrija | dr Jadranko Buzadzija | SC dr Vulić Banjaluka
Psihijatrija nije namenjena samo pacijentima sa mentalnim oboljenjima ili bolestima zavisnosti, jer svako od nas u nekom teškom životnom trenutku ili kriznoj situaciji može da ima psihičke tegobe.
Psihijatrija je grana medicine koja se bavi liječenjem duševnih bolesti. Psihijatar je specijalist za bolesti kao što su depresija, anksioznost, shizofrenija, bipolarni poremećaj i poremećaji hranjenja. Pregled psihijatra je važan za dijagnostiku i liječenje duševnih bolesti.
Pregled psihijatra obično počinje razgovorom s pacijentom o njegovim simptomima, kao što su promjene raspoloženja, poteškoće s koncentracijom, promjene apetita, promjene u spavanju ili poteškoće u svakodnevnim aktivnostima. Doktor će također pitati pacijenta o njegovoj medicinskoj istoriji, uključujući bilo koje prethodne bolesti ili traume, kao i bilo koju izloženost štetnim čimbenicima, kao što je pušenje ili izloženost stresu.
Nakon razgovora, doktor će obaviti psihološki pregled, uključujući testove kao što su Minnesota Multiphasic Personality Inventory (MMPI) ili Beckov depresijski i anksiozni poremećaj. Ovaj pregled ima za cilj utvrditi prisutnost poremećaja u raspoloženju, mišljenju ili ponašanju.
Liječenje duševnih bolesti može uključivati različite terapije, zavisno o ozbiljnosti bolesti. Liječenje može uključivati lijekove, psihološku terapiju ili oboje. Lijekovi koji se koriste za liječenje duševnih bolesti uključuju antidepresive, antipsihotike, stabilizatore raspoloženja i lijekove za liječenje anksioznosti. Psihološka terapija može uključivati kognitivno-bihevioralnu terapiju, interpersonalnu terapiju ili druge vrste terapije.
Prevencija duševnih bolesti je važna za održavanje mentalnog zdravlja. To uključuje izbjegavanje izloženosti štetnim čimbenicima, kao što su stres, pušenje i izloženost kemikalijama, te promicanje zdravih navika, kao što su redovito vježbanje, dobra prehrana, spavanje i kontrola konzumacije alkohola. Također, važno je otvoreno razgovarati o mentalnom zdravlju i podržavati one koji se suočavaju s duševnim poteškoćama.
Pregled kod psihijatra je važan za dijagnostiku i liječenje duševnih bolesti. Ako se osjećate loše ili imate simptome koji vas muče, važno je posjetiti svog liječnika koji će vas uputiti psihijatru ako je potrebno. Ne postoji ništa sramotno u traženju pomoći za duševno zdravlje, naprotiv, to je hrabar i odgovoran korak prema održavanju mentalnog zdravlja.
Psihijatrija | Pregled
Mentalno zdravlje je tema o kojoj se sve više govori i ne smije predstavljati tabu.
Ne dozvolite da psihičke smetnje budu prepreka boljem i kvalitetnijem životu, obratite nam se za pomoć.
Specijalistički centar Dr Vulić u ponudi vam nudi i specijalistu psihijatrije dr. Jandranka Buzadziju koji će na profesionaan i partnerski način pokušati pristupiti vašim problemima i aktivno vas uključiti u proces liječenja. U toku liječenja najvažniji su psihijatrijski intervjui tokom kojih će doktor postavljajući vam razna pitanja pokušati doći do uzroka vašeg narušenog psihičkog zdravlja.
Psihijatar procjenjuje emocionalno stanje bolesnika, način razmisljanja te na osnovu dobijenih informacija predlaže naredne terapijske korake.
Šta je psihijatrijski pregled?
Psihijatrijski pregled se najčešće obavlja kroz razgovor sa psihijatrom tokom kojeg se u ozračju povjerenja zajedničkim radom nastoji što bolje upoznati pacijentove poteškoće, okolnosti koje su do njih dovele, važne činjenice iz prošlosti povezane s aktualnim poteškoćama, kao i sve druge činjenice koje su bitne za kvalitetno dijagnosticiranje stanja i primjenu odgovarajućih terapijskih postupaka. Prvi pregled u pravilu traje 45 minuta i više, dok ostali pregledi mogu biti i kraćeg trajanja.
Kada je potreban psihijatrijski pregled?
Pregled psihijatra je potreban kod postojanja psihičkih smetnji koje remete naš doživljaj dobrog psihičkog zdravlja, komunikaciju s drugim ljudima i sprečavaju nas u postizanju željenog uspjeha u obitelji, na radnom mjestu, fakultetu, školi i dr.
Najčešće se radi o stanjima koje je većina ljudi u stanju prepoznati kod sebe i drugih ljudi poput napetosti, uznemirenosti, zabrinutosti, tjeskobe, napadaja panike, straha, misli i postupaka za koje vjerujemo da nismo u stanju sami kontrolirati, poteškoća usnivanja, učestalih buđenja, naglašenog osjećaja umora, bezvoljnosti, nesposobnosti osjećanja sreće i zadovoljstva, nezaintersiranosti za zbivanja u okruženju, poremećaja koncentracije, poteškoća zapamćivanja i prisjećanja, bržeg mentalnog zamora, smanjenja ukupnih intelektualnih sposobnosti, moguće pojačane potrebe za uzimanjem lijekova, cigareta, alkohola ili drugih psihoaktivnih supstanci.
U manjem broju slučajeva radi se o težim psihičkim premećajima kod kojih neke osobe nisu u stanju same prepoznati svoje psihičke poteškoće ili negiraju postojanje evidentnih psihičkih poteškoća, a iste se najčešće očituju u poremećenom doživljaju realiteta, čudnim idejama, mogućim slušnim ili vidnim halucinacijama odnosno obmanama, upadljivim poremećajem govora i ponašanja, gubitkom kontrole nad postupcima, ovisnošću o raznim psihoaktivnim tvarima, težim poremećajima radnog i socijalnog funkcioniranja, protupravnim ponašanjem i sl.
Ponekad se radi i o tjelesnim poremećajima kod nekih osoba za koje se pretragama ne uspijeva pronaći organski uzrok bolesti. To se često viđa u osoba kod kojih poremećaj psihičkog funkcioniranja ima naglašenu ulogu u nastanku i intenzitetu simptoma pojedinih stanja poput gastritisa, ulceroznog kolitisa, ulkusne bolesti, astme, migrene, pruritusa, poremećaja srčanog ritma, povišenog krvnog tlaka i dr.
Psihijatrijski pregledi, adekvatno lečenje
Psihijatrijski pregledi predstavljaju samo dobru polaznu tačku, međutim put ka izlačenju podrazumeva još neke stvari.
Sama depresija je povezana sa promjenom ponašanja i ima tendenciju da dovede do socijalne izolacije i smanjenog interesa za normalne životne aktivnosti. Svaki psihijatar podstiče pacijenta, upravo zbog toga, da napravi plan i popis njegovih dnevnih aktivnosti. To podrazumeva ishranu, vežbanje, fizičke aktivnosti, rekreativne aktivnosti, hobije, kućne poslove, kao i održavanje lične higijene. Motivacija da se pokrenu, je upravo ono što doprinosi tome da se osećaju bolje.