Endokrinologija |Prof.dr Snježana Popović Pejčić | endokrinolog Banjaluka
Endokrinologija je posebna grane medicine kod kojih je broj pacijenata u značajnom porastu. Endokrinologija se bavi poremećajima endokrinog sistema i njegovim specificnim izlučevinama, hormonima. Hormoni su odgovorni za regulisanje brojnih funkcija u organizmu kao sto su rast, razvoj, reprodukcija, ali i reakcija na stres na primer.
Kao posledica poremećaja u radu endokrinog sistema mogu nastupiti različiti metabolički poremećaji kao sto su dijabetes, neplodnost, povećana ili smanjena funkcija stitaste ili parastitastih žlezda, osteoporoza, gojaznost itd.
Endokrinologija se bavi dijagnostikom i lečenjem problema u radu:
- hipofize
- štitne (štitaste) žlezde
- paraštitnih (paraštitastih) žlezda
- nadbubrežnih žlezda
- polnih žlezda (jajnika i testisa)
- endokrinog pankreasa sa posebnim osvrtom na obolele od diabetes mellitusa
Pregled endokrinologa obuhvata prevenciju, lečenje i dijagnostikovanje poremećaja endokrinog sistema (žlezda sa unutrašnjim lučenjem). Endokrinološki pregled je bezbolan i prosečno traje 20-30 minuta, a po potrebi i duže.
Od čega se sastoji pregled endokrinologa?
Pregled endokrinologa se sastoji od detaljnog fizikalnog pregleda koji obuhvata uzimanje anamnestičkih podataka, palpaciju, uvid u prethodnu medicinsku dokumentaciju (ako je imate) i potrebne dodatne dijagnostičke metode (laboratorijske analize, ultrazvuk, itd.).
Neki od poremećaja kojima se endokrinolog bavi su:
- šećerna bolest (dijabetes),
- hiperlipoproteinemija,
- povećanje nivo holesterola i trglicerida u krvi,
- gojaznost i poremećaji ishrane,
- metabolički sindromi,
- bolesti štitaste žlezde, paraštitastih žlezda, nadbubrežne žlezde, hipofize, ženskih i muških polnih hormona,
- neplodnost,
- poremećaj gustine kostiju, osteoporoza, osteopenija.
Obratite pažnju na sledeće simptome
Hormoni igraju važnu ulogu u vašem celokupnom zdravlju. Kao rezultat toga, postoji širok spektar znakova ili simptoma koji mogu signalizirati hormonsku neravnotežu. Kada imate hormonsku neravnotežu, imate previše ili premalo određenog hormona.
Simptomi će zavisiti od toga koji hormoni ili žlezde ne rade ispravno.
Uobičajena hormonska stanja koja pogađaju i muškarce i žene mogu izazvati bilo koji od sledećih simptoma:
- dobijanje na težini
- neobjašnjiv, a ponekad i iznenadan gubitak težine
- umor
- slabost mišića, bolovi u mišićima, osetljivost i ukočenost
- bol, ukočenost ili otok u zglobovima
- povećan ili smanjen broj otkucaja srca
- znojenje
- povećana osetljivost na hladnoću ili toplotu
- konstipacija ili češća stolica
- učestalo mokrenje
- povećana žeđ, povećana glad
- smanjen seksualni nagon
- depresija, nervoza , anksioznost ili razdražljivost
- zamagljen vid
- neplodnost
- proređena kosa, opadanje kose
- suva koža
- podbulo lice, zaobljeno lice
- ljubičaste ili ružičaste strije
Endokrinologija |Prof.dr Snježana Popović Pejčić | endokrinolog Banjaluka
Pregled endokrinologa je subspecijalistički pregled koji se sastoji od anamneze i fizikalnog pregleda s posebnim naglaskom na moguće promjene koji su tipične za poremećeni rad pojedine žlijezda.
Kada trebate odraditi pregled endokrinologa?
Endokrinološki pregled trebate kako bi provjerili radi li se kod Vas o poremećaju žlijezda s unutarnjim lučenjem u koje spadaju hipofiza, štitna žlijezda, gušterača, nadbubrežne žlijezde te spolne žlijezde (jajnici u žena, testisi u muškaraca) tj. kada postoji sumnja ili je dokazano da jedna od gore navedenih žlijezda ne radi dobro zbog smanjene ili prekomjerne hormonske aktivnosti. Pregled je potreban i ako postoji sumnja ili je dokazana osteoporoza, ako imate poteškoća zbog prekomjerne ili nedostatne tjelesne težine, ako se uz dosadašnje lijekove ne osjećate dobro ili kao kontrolni pregled.
U endokrinološkoj ambulanti specijalističkog centra Dr Vulić očekuje Vas stručno osoblje na čelu sa dr Danijel Đekićem i prof.dr Snježanom Popović-Pejčić specijalistima iz oblasti endorkinologije.
Problemi sa štitnom žlijezdom, hormonski poremećaji kao I ostale bolesti endokrinog sistema mogu se liječiti pravovremenom dijagnostikom i adekvatnom terapijom naših stručnjaka.
Kako izgleda pregled endokrinologa?
Pregled endokrinologa započinje uzimanjem anamneze, odnosno razgovorom sa pacijentom.
Neke od endokrinoloških boelsti poput dijabetesa, bolesti štitne žlijezde i osteoporoze su vrlo česte u opštoj populaciji, dok su bolesti nadbubrežne žlijezde i hipofize relativno rijetke.
Endokrinološka ambulanta Specijalističkog centra dr Vulić
Pregled endokrinologa treba obaviti kad osjetimo neki od ovih simptoma: umor, malaksalost, debljanje, mršavljenje, žeđanje, nepodnošenje topline ili hladnoće, poremećaji srčanog ritma, spolni poremećaji itd.
Na pregled je potrebno donijeti svu prethodnu medicinsku dokumentaciju ukoliko je imate.
Što obuhvata pregled endokrinologa?
Pregled endokrinologa obuhvata razgovor sa specijalistom endokrinologom o bolestima članova rodbine, Vašim bolestima od rođenja i sadašnjim tegobama, pregledom kompletne medicinske dokumentacije te fizikalnim pregledom s posebnim naglaskom na moguće promjene koje su tipične za poremećeni rad pojedine žlijezde (visina, težina, indeks tjelesne mase, izgled kose, očiju, štitne žlijezde, kože, vrijednost krvnog pritiska). Nakon pregleda i uvida u sve nalaze, endokrinolog će postaviti radnu ili konačnu dijagnozu te, ukoliko je potrebno, preporučiti dodatne pretrage, poput mjerenja hormona, ultrazvuk štitne žlijeyde, kompjuterizirana tomografija, magnetska rezonancija te eventualne citološka punkcija pod kontrolom UZV-a i nakon toga odlučiti o načinu liječenja.
Ultrazvuk štitne žlezde Banjaluka
Ultrazvučni pregled štitne žlezde je procedura kojom specijalista radiolog ili subspecijalista endokrinolog pomoću ultrazvučnog aparata posmatra štitnu žlezdu, njen oblik, morfologiju, veličinu i strukture vrata koje se nalaze u njenoj blizini.
Kada i kako se radi ultrazvuk štitne žlezde?
Ultrazvučni pregled štitne žlezde se radi ako :
- postoji gušavost,
- ako su laboratorijski nalazi ukazali na patološke vrednosti hormona štitaste žlezde i antitela,
- ako postoji bolnost vrata (u cilju otkrivanja zapaljenja štitaste žlezde),
- ako postoji tegoba u vidu knedle u grlu,
- ako postoji uporan suvi kašalj,
- potrebno je praćenje svih dobroćudnih (benignih) i zloćudnih (malignih) tumora štitne žlezde,
- potrebno je praćenje čvorića i cističnih promena na štitnoj žlezdi.
Ultrazvučni pregled štitne žlijezde Banjaluka- prof Pejičić/dr Đekić
Ultrazvuk štitne žlezde je pouzdana i bezbolna dijagnostička metoda koja pruža uvid u oblik, morfologiju i veličinu štitne žlezde, kao i u strukture vrata koje se nalaze u neposrednoj blizini.
Štitna ili tireoidna žlezda se nalazi u donjem delu vrata, sa prednje strane. Sastoji se iz dva simetrična dela koja su međusobno povezana tireoidnim tkivom tako da izgledom podseća na leptira. Spada u žlezde sa endokrinim lučenjem. Najznačajniji hormoni su tiroksin (T4) i tironin (T3).
Putem krvi ovi hormoni dospevaju do svih ćelija, utičući na različite funkcije – rast, oslobađanje energije, proizvodnju toplote, razgradnju masti… Indirektno utiču i na temperaturu tela, puls, telesnu težinu, pa i na psihofizički razvoj. Zapravo, oni regulišu metabolizam čoveka, te poremećaji u lučenju hormona mogu da dovedu do ozbiljnih tegoba.
KADA JE NEOPHODAN ULTRAZVUK ŠTITNE ŽLEZDE?
Problemi sa štitnom žlezdom mogu biti prikriveni. Ipak, postoje izvesni simptomi koji ukazuju da vam je neophodan ultrazvučni pregled.
Postojanje grudvica i čvorova nalaže ultrazvuk štitne žlezde kako bi se analizirao izgled i utvrdilo da li su oni benigni ili imaju karakteristike koje zahtevaju biopsiju. Nagli gubitak ili uvećanje telesne mase je još jedan jasni znak. Naime, hipotireoza nastaje kada štitna žlezda ne proizvodi dovoljnu količinu hormona, te kao posledica usporenog rada dolazi do gomilanja kilograma, iako je apetit smanjen. Dok je hipertireoza poremećaj ubrzanog rada štitne žlezde usled kog nastaje prekomerno lučenje hormona tako da se javlja gubitak kilograma.
Ultrazvučna dijagnostika štitne žlezde je potrebna i kod osoba koji se žale na probleme sa spavanjem, koncentracijom, hroničnim umorom, na srčane smetnje, tj. ubrzani rad srca. Zatim, kod onih koji su primetili pojavu otoka na rukama i nogama ili na prednjoj strani vrata.
Pored dijagnostike, ultrazvuk se koristi i za praćenje toka bolesti koje su vezane za štitnu žlezdu, ali i kao prevencija ljudi koji imaju genetsku predispoziciju za njihov razvoj.
KAKO SE IZVODI ULTRAZVUK ŠTITNE ŽLEZDE?
Ultrazvuk štitne žlezde radi lekar specijalista radiologije ili endokrinologije. Izvodi se u ležećem položaju pomoću ultrazvučne sonde.
Ukoliko garderoba prekriva predeo vrata ili nosite nakit, pre početka pregleda neophodno je skinuti sve što će ometati prelaz sonde. Dok lekar pre procedure mora sondu da namaže gelom koji eliminiše vazduh između kože vrata i ultrazvučne sonde. Na taj način je obezbeđena dobra provodljivost ultrazvučnih talasa. Samim tim i jasni prikaz na monitoru.
S obzirom da nema zračenja ultrazvuk štitne žlezde je bezbedna dijagnostička metoda, koja se može ponavljati bez ikakvog ograničenja u pogledu vremenskog intervala između 2 pregleda. Ograničenja ne postoje ni u godinama starosti.
Pregled štitne žlijezde – Banjaluka
Tokom ultrazvučnog pregleda štitne žlijezde, ležite na leđima, oslobođeni garderobe i nakita u predelu vrata. Specijalista radiolog ili endokrinolog, ultrazvučnom sondom, prelazi preko Vašeg vrata namazanog posebnim gelom i na taj način posmatra strukturu i oblik štitne žlezde.
Pregled traje 15 minuta, a nakon ultrazvuka štitne žlezde, možete se nesmetamo vratiti svojim uobičajenim aktivnostima.
Napomena: Ultrazvuk štitne žlezde je potpuno bezbolna i bezbeda metoda (nema zračenja), te se bezbedno može raditi trudnicama i doiljama.
Iglena biopsija štitne žlijezde- dr Danijel Đekić
Iglena biopsija štitaste žlezde je invazivna dijagnostička metoda, navođena ultrazvukom, kojom se uzima mali deo tkiva štitaste žlezde ili promena na ovoj žledi kako bi se pregledali pod mikroskopom i postavila konačna dijagnoza bolesti. Čitava procedura traje oko pola sata.
Kada se izvodi iglena biopsija štitaste žlezde / Indikacije?
Štitasta žlezda je važan organ u vašem endokrinom sistemu, oslobađa hormone koji regulišu mnoge funkcije u vašem telu. Kada se na štitastoj žlezdi pojave čvorići ili izvesne promene, lekar može da izvede test poznat kao iglena biopsija štitaste žlezde, kako bi uzeo uzorke tkiva za analizu.
Ljekar vas može uputiti na ovaj test u sledećim slučajevima:
- ukoliko imate uporan kašalj, promukao glas ili neobjašnjiv bol u grlu tokom dužeg perioda
- biopisija čvorića na štitastoj žlezdi, bilo onih koji se mogu napipati ili kvržica koje se otkrivaju rutinskim ultrazvukom štitaste žlezde
- diferencijacija benignih i malignih tumora štitaste žlezde
- biopsija cista ili čvorića ispunjenih tečnošću na štitastoj žlezdi
Iglena biopsija je jedini nehirurški način da se utvrdi da li su čvorići benigni ili maligni.
Kako da se pripremite?
- Ne morate imati posebnu ishranu ili da izbegavate pića ili lekove pre same procedure.
- Obavestite lekara o redovnoj terapiji koju uzimate i ponesite na uvid prethodnu medicinsku dokumentaciju.
- Ako uzimate lekove za razređivanje krvi, obavezno obavestite svog lekara o tome. Nakon konsultacije sa lekarom, biće potrebno da privremeno prekinete sa korišćenjem lekova koji sprečavaju zgrušavanje krvi (Aspirin, Plavix, Clopidix, Farin, Sincum, Sintrom, Pradaxa, Xarelto, Eliquis).
- Izbegavajte nošenje ogrlica ili drugog nakita koji može ometati izvođenje procedure.
- Važno je da možete mirno ležati duži period, tokom izvođenja čitave procedure.
- Pre izvođenja testa, lekar će vam reći da uradite komplentu krvnu sliku i testove zgrušavanja krvi.
Kako se izvodi iglena biopsija štitaste žlezde?
Kada započne procedura, lekar će vas zamoliti da legnete. Lekar će vam zatim očistiti vrat jodom ili drugim rastvorom koji ubija sve štetne klice na vašoj koži. U nekim slučajevima, lekar može da koristi lokalni anestetik, ali to nije uvek potrebno.
Procedura biopsije se obavlja uz pomoć ultrazvučnog aparata, koji omogućava lekaru da bolje sagleda mesto na štitastoj žlezdi sa kog će uzeti uzorak tkiva. Ne bi trebalo da govorite, gutate, kašljete ili da se pomerate dok se procedura obavlja. Lekar iglom ulazi do tkiva štitaste žlezde, uzima mali deo tkiva, izvlači iglu i potom šalje materijal u laboratoriju na dalje ispitivanje. Patolog je taj koji posmatra dobijeni materijal pod mikroskopom i postavlja konačnu dijagnozu.
Da li postoje rizici?
Iglena biopsija štitaste žlezde je generalno sigurna procedura. Ipak, postoje neki rizici, kao što su:
- krvarenje
- infekcija
- ciste
Možda ćete osetiti oticanje, modrice ili blagi bol, što je normalno i trebalo bi da prestane nakon nekoliko dana. Pozovite odmah svog lekara ako razvijete temperaturu ili nastavite sa oticanjem vrata ili intenzivnijim bolom, kao i ako primetite promenu boje glasa i otežano disanje.
ČESTA PITANJA NAŠIH PACIJENATA:
SAVJETI LJEKARA:dr Danijel Đekić
1. Da li djeca mogu da obole od šećerne bolesti? Da li se šećerna bolest javlja samo u odraslih osoba?
Tip 1 šećerne bolesti, ranije poznat kao onaj koji zavisi od dobijanja insulina da bi se održao život, najčešće se javlje u dečjem ili mlađem dobu, ređe do tridesete godine života. Uzrok je oštećenje beta ćelija pankreasa koje proizvode insulin. Te ćelije prema sadašnjim saznanjima i mogućnostima ne mogu da se oporave i šećerna bolest će trajati celog života.
Tip 2 šećerne bolesti se mnogo ređe javlje u dece ali se u poslednje vreme taj broj povećava u svetu. Za lečenje ovog tipa, najčešće nije neophodan insulin već tablete. Najčešće obolevaju osobe starije od 35 godina, posebno u dobu života od 45 do 65 godina. Bolest takođe traje celog života. Ovaj tip šećerne bolesti je u ogromnom porastu svuda u svetu i računa se da ih danas ima oko 200 000 000.
Tip 2 dijabetesa je manje težak odnosno opasan od tipa 1 zbog toga što ne zahteva lečenje injekcijama insulina već samo uzimanje tableta?
Iako je sasvim moguće uspešno lečiti i tip 1 i tip 2 dijabetesa, oba tipa mogu da izazovu teška oštećenja zdravlja u budućem životu dijabetičara koji nije uspešno lečen. U oba tipa postoji rizik za oštećenje očiju, bubrega i stopala kako vreme odmiče. Međutim, rizik za pojavu ovih komplikacija može značajno da se smanji ako se postigne dobra kontrola šećera u krvi.
3. Da li dijabetičari mogu da se bave sportom ?
Fizička aktivnost, umerena,kontrolisana i svakodnevna važna je i dokazano uspešna u prevenciji (sprečavanju pojave) tipa 2 i kardiovaskularnih komplikacija dijabetesa.Takođe, ona je jedan od 3 najvažnija terapijska činioca, uz dijetu i primenu lekova, u kontroli krvnog šećera, krvnog pritiska i povećanih lipida(masnoća) u krvi dijabetičara sa tipom 2 bolesti. U tipu l dijabetesa fizička aktivnost je takođe veoma korisna. Međutim, kako se ove osobe nalaze na insulinskoj terapiji one moraju biti posebno obučene i edukovane o prednostima i rizicima raznih oblika fizičke aktivnosti a sve to u cilju da se spreci pojava i/ili pogorsanje vec postojecih komplikacija dijabetesa. Poznato je da dugotrajna,višečasovna, fizička aktivnost koja se viđa naročito u dece moze da dovede do hipoglikemija (sniženja šećera u krvi) čije simptome i znake ovi dijabetičari dobro prepoznaju.
4. Koje analize uraditi pre zakazanog pregleda kod endokrinologa, a sa sumnjom na dijabetes?
Osnovne laboratorijske analize u dijabetesu su određivanje glukoze u krvi, glukoziranog hemoglobina (HbA1C) i insulinemija.
Oralni glukoza tolerans test (oGTT) se koristi takođe u dijagnostici dijabetesa i intolernacije glikoze.
5. Koje laboratorijske pretrage je potrebno uraditi za pregled štitne žlezde ?
Osnovne laboratorijske analize su : fT3, fT4 i TSH.
6. Veliki sam pobornik prirodnih metoda lečenja, pa me zanima da li odgovarajućom ishranom mogu da se reše, ili barem ublaže, problemi sa usporenim radom štitne žlezde?
Primena tzv. medicinske nutritivne terapije u korekciji poremećaja funkcije štitaste žlezde nije pokazala benefite u lečenju. Jedina preporuka u ishrani jeste konzumiranje adekvatnih količina voća i povrća, zbog sadržaja antioksidativnih materija koje mogu imati blagotvorno dejstvo, ali ne i terapijski efekat.