Kardiovaskularne bolesti

Kardiovaskularne bolesti danas su najčešće i najzastupljenije bolesti savremenog čovjeka. Spriječiti njihov nastanak ili ako su već nastale, otkriti ih u ranoj fazi i adekvatno liječiti, veliki je izazov.

Kompletan kardiološki pregled srca- pregled+uzv srca+ekg

Kompletan kardiološki pregled srca namjenjen je svim osobama sa kardiovaskularnim oboljenjima, bez obzira na godine; adolescentima koji su gojazni, imaju povišen pritisak, ubrzan srčani rad; osobama sa porodičnom istorijom kardiovaskularnih oboljenja, čak i ako nemaju simptome; osobama koje su zbog pušenja, dijabetesa, stresa i gojaznosti u riziku od razvoja kardiovaskularnih bolesti.

Naš kardiološki tim čine:

–Akademik prof.dr Duško Vulić

-dr Saša Lončar

Komletan kardiološki pregled srca obuhvata:

Pregled kardiologa

UZV srca

EKG HOLTER 24h

EKG

Zašto su Važni redovni kardiološki pregledi ?

Redovni kardiološki pregledi su važni  za rano otkrivanje kardiovaskularnih oboljenja, postavljanje dijagnoze i primjenu adekvatne terapije.

Kardiološki pregled obuhvata:

• Anamnezu odnosno uzimanje podataka o postojećim tegobama i smetnjama.
• Ličnu i porodičnu anamnezu, odnosno podatke o prethodnim bolestima i detekciju faktora rizika od vaskularnih, endokrinih, neuroloških, nefroloških i drugih faktora rizika kod bolesnika i krvnih srodnika).
• Kardiološki pregled (status)
• Završno mišljenje i određivanje terapije
• Dopunske dijagnostičke procedure

Simptomi koji pale alarm da se javite kardiologu:

• Bol iza grudne kosti 
• povišen krvni pritisak
• Zamaranje pri hodu ili naporu
• Lupanje, preskakanje srca
• Gubitak vazduha
• Nemogućnost spavanja na ravnom
• Otoci na nogama
• Slabost, malaksalost

Kada i zašto je potreban kompletan kardiološki pregled?

Kompletan kardiološki pregled namjenjen je pacijentima koji imaju simptome kao što su zamaranje ,nedostatak zraka, pritisak i bolovi u prsima, preskakanje ili lupanje srca, oticanje nogu preporučuje se da odrade kompletan kardiološki pregled.

Kako pregled kardiologa izgleda?

Pregled kardiooga započinje anamnezom tj. razgovorom doktora i pacijenta u kojem se detaljno prikupljaju podatci o sadašnjim smetnjama kao i ranijim bolestima.

Veoma je važno da na prvi pregled donesete svu medicinsku dokumentaciju koju imate kao i terapiju–lijekove ako ih uzimate kako bi se što kvalitetnije stekao uvid u Vaše zdravstveno stanje te odredio daljnji dijagnostički i terapijski plan. Iz toga slijedi klinički pregled po standardnom protokolu.

Merenje krvnog pritiska 

Mjerenje krvnog pritiska čini sastavni deo ispitivanja kardiovaskularnog sistema.Izvodi se savremenim aparatima koji obezebeđuju podatke o 24-časovnom prosečnom krvnom pritisku, kao i srednjim vrednostima tokom ograničenih vremenskih perioda, kao što su dan, noć ili jutro.

Nakon toga se radi 12 kanalni EKG i ultrazvuk srca.

EKG je jedna od najstarijih dijagnostičkih metoda u kardiologiji, koja dolaskom novijih metoda ne samo da nije izgubila na važnosti, već je praktički nezamjenjiva u dijagnostici mnogih srčanih (ali i drugih) bolesti.

EKG pokazuje frekvenciju srca, postojanje eventualnih poremećaja srčanog ritma i provođenja srčanih impulsa te strukturnih promjena srca kao što su zadebljanje, proširenje i infarkt srca. U EKG-u se mogu često registrirati i promjene u sklopu koronarne bolesti (suženje krvnih žila koje hrane srce).

EKG ukazuje na mnoge kardiološke dijagnoze, kao što su:

• promjene nastale zbog srčanih grešaka ili nereguliranog tlaka,
• aritmija (poremećaj srčanog ritma),
• ishemija miokarda (nezadovoljavajuća opskrba srca kisikom i krvlju),
• poremećaji srčanog ritma,

Zašto se radi EHOKARDIOGRAGIJA(UZV SRCA) ?

Ehokardiografija (UZV SRCA) je ultrazvučni pregled srca i okolnih krvnih sudova.

UZV srca predstavlja zlatni standard u dijagnostikovanju urođenih ili stečenih srčanih mana (aortna stenoza, mitralna stenoza, aortna insuficijencija i drugo), perikardnog izliva, perikarditisa i za određivanje dimenzija srca. Dopler ehhokardiografija pokazuje brzinu protoka krvi.

Ultrazvuk srca izvodi se na pacijentima koji su preboljeli srčani udar, koji imaju šum na srcu ili imaju simptome angine pektoris (osjećaj nelagode ili pritiska u prsima), kod nepravilnog rada srca, na pacijentima koji su imali neku kiruršku intervenciju na srcu, kod omaglica ili gubitka svijesti, kod niskog ili povišenog krvnog tlaka, te kod aritmije srca.

Pretraga svojim dvodimenzijalnim i trodimenzijalnim prikazom daje uvid u:

• dimenzije srčanih struktura (obje pretklijetke i klijetke, debljina srčanog mišića, promjer aorte – najveće arterije ljudskog tijela koja dovodi krv bogatu kisikom u sve dijelove tijela),
• srčane zaliske (izgled i funkciju),
• stanje perikarda (srčane ovojnice),
• oblik i strukturu promjena srčanih kaviteta (šupljina) kod raznih srčanih bolesti,
• disfunkcije ventrikula (srčane klijetke) – sistoličke i dijastoličke,
• hipertrofiju (uvećanje mišićne mase),

Ukoliko postoje indikacije u Specijalističkom centru Dr Vulić možete obaviti 24h EKG Holter monitoring.

Zašto se koristi EKG holter / Indikacije?

Cilj izvođenja ovog testa jeste registrovanja električne aktivnosti srca i otkrivanje poremećaja srčanog ritma (aritmija).

Razlozi zašto vaš kardiolog zatraži EKG holter uključuju:

• Za procenu bola u grudima i drugih znakova i simptoma koji mogu biti povezani sa srcem, kao što su umor, otežano disanje, vrtoglavica ili nesvestica
• Za identifikaciju nepravilnog rada srca ili lupanja srca
• Da bi se utvrdilo koliko dobro radi pejsmejker
• Da bi se utvrdilo koliko dobro funkcioniše lečenje složenih aritmija
• Da bi se procenio rizik za buduće događaje povezane sa srcem u određenim stanjima, kao što je hipertrofična kardiomiopatija (zadebljani zidovi srca), nakon srčanog udara koji je izazvao slabost leve strane srca, ili Wolff-Parkinson-White sindroma (gde postoji abnormalni električni sprovodni put unutar srca)
• Kada EKG u mirovanju ne pokazuje jasan uzrok vaših tegoba.

Obratite pažnju na sledeće simptome

Vaš kardiolog može zatražiti 24-satni holter EKG-a ako imate simptome kao što su:

• vrtoglavica i nesvestica
• nizak krvni pritisak
• hroničan umor i lupanje srca
• bol u grudima
• otežano disanje, nedostatk vazduha, kratak dah.

Određene aritmije (abnormalni srčani ritmovi) mogu se pojaviti samo s vremena na vreme. Ili se mogu pojaviti samo pod određenim uslovima, poput stresa ili aktivnosti. Aritmije ovog tipa teško je snimiti na klasičnom EKG testu. Zbog toga, kardiolog može zatražiti holter monitoring kako bi imao veće šanse da “uhvati“ bilo kakve abnormalne otkucaje srca ili ritmove koji mogu izazvati vaše simptome.

HOLTER EKG-A 24h – kada je neophodno da se radi ?

Holter EKG-a 24h je poseban postupak praćenja rada srca u toku 24 sata, a doktor će ga preporučiti ako imate izražene neke od navedenih zdravstvenih problema: nejasnu bol u prsima, osjećaj preskakanja ili lupanja srca, gušenje, umaranje, pritisak u prsima, gubitak svijesti, omaglica i zanošenje, kratak dah ili nedostatak zraka.

Sve to mogu biti znakovi različitih bolesti srca i poremećaja srčanog ritma (tahikardija, bradikardija, aritmije).

Holter EKG 24h vrlo je važna dijagnostička metoda zbog specifičnosti da jednostavno bilježi mnogobrojne parametre električne aktivnosti srca.

Korisniku se postavlja mali elektronski aparat oko struka, elektrode se pričvrste na prsa i korisnik nastavlja sa svojim uobičajenim aktivnostima (posao, spavanje, fizičke aktivnosti, uzimanje lijekova) i navikama (pušenje, konzumacija kave).

Slijedi 24 sata nošenja uređaja, za koje vrijeme prema uputama liječnika korisnik vodi „Dnevnik pacijenta“ o aktivnostima i simptomima u toku tih 24 sata. Nakon toga uređaj se skida i dobivene podatke posebnim računalnim programom analizira liječnik.

Kako se izvodi ovo merenje?

Tokom ovog testa na grudnom košu ćete nositi 5 EKG elektroda, koje su žicama povezane sa malim, prenosivim uređajem za snimanje – holterom (koji ćete nositi u torbici prebačenoj preko ramena).

Dobićete uputstva o tome koliko dugo ćete morati da nosite monitor (obično 24 sata), kako da vodite dnevnik svojih aktivnosti i simptoma tokom testa, kao i uputstva za ličnu negu i aktivnosti, koji uključuju održavanje uređaja suvim.

* Tokom nošenja holter uređaja možete da obavljate sve uobičajene aktivnosti, osim plivanja, tuširanja i kupanja (neophodno je da uređaj ostane suv). Zato se istuširajte pre početka snimanja.

* Obavezno zapišite u dnevnik sve tegobe i simptome koje ste imali tokom perioda od 24h (ako ih budete imali), uključujući: vrtoglavicu ,nesvesticu, lupanje srca, preskakanje srca, bol u grudima, otežano disanje i dr.

* Nakon 24 sata dolazite u Specijalistički centar Dr Vulić da  vratite uređaj i date na uvid svoj dnevnik aktivnosti i tegoba vašem kardiologu. On će uporediti 24-satni EKG zapis sa tegobama i aktivnostima iz vašeg dnevnika i detaljno će vam objasniti rezultate ispitivanja.

Da li postoje rizici?

24-satni holter EKG-a je jednostavan način za procenu rada srca i rizici su retki.

Može biti neprijatno kada se budu skidale lepljive elektrode i trake.

Na rad holter uređaja uglavnom ne utiče rad drugih električnih uređaja, ali bi trebalo izbeći blizinu: magneta, detektora za metal, mikrotalasne rerne, električne četkice za zube i preterano korišćenje mobilnog telefona. U tom slučaju može doći do kratkotrajnog prekida signala između elektroda i holtera.

Savjete kako da spriječite bolesti srca i krvnih sudova možete pročitati klikom na link.

Ostatak usluga Specijalističkog centra Dr Vulić možete pogledati klikom na link.

ČESTA PITANJA NAŠIH PACIJENATA:

SAVJETI LJEKARA:Akademik prof.dr Duško Vulić

Koji je normalan srčani ritam? Što su bradikardija i tahikardija?

Smatra se da je normalan broj otkucaja srca u mirovanju između 60 i stotinu.

Bradikardija znači smanjenje otkucaja srca odrasle osobe na manje od 60 u minuti. Može biti uzrokovana poremećajima u radu srca, srčanim bolestima ili urođenim srčanim manama, ali i poremećajem elektrolita. I neki lijekovi, posebno za snižavanje krvnog pritiska i protiv aritmija, mogu usporiti rad srca. Bradikardija se uglavnom javlja kod starijih ljudi. Njeni simptomi mogu biti umor, slabost, omaglica, kratki dah, palpitacije, nelagodan osjećaj u prsima.

Tahikardija se očituje povećanjem broja otkucaja srca, iznad stotinu u minuti, pa do te mjere da osoba ima osjećaj da će joj se srce raspuknuti. Može biti kratkotrajna ili dugotrajna.

Razlikuju se sinusna, ventrikularna i supraventrikularna tahikardija.

• Sinusna najčešće nastaje u sklopu normalnih fizioloških procesa, primjerice kod napora, ili se javlja kao posljedica anemije, pojačanog rada štitnjače i sl.
• Ventrikularna tahikardija je brz srčani ritam koji nastaje u klijetki i to je po život opasno stanje. Dijagnosticira se EKG-om, a liječi kardioverzijom ili antiaritmicima.
• Supraventrikularne tahikardije skupina je poremećaja srčanog ritma s brzinom iznad stotinu otkucaja u minuti, a mjesto nastanka je bilo gdje u srcu, osim u srčanim klijetkama.

Što je fibrilacija atrija (FA) i zbog čega je opasna?

Fibrilacija atrija je srčana aritmija koja nastaje kao posljedica izrazito brzih i nepravilnih električnih impulsa u atriju čija je frekvencija od 400 do 600 u minuti. Zbog toga dolazi do izostanka kontrakcije atrija te, ovisno o stanju atrioventrikularnog čvora (AV-čvora), frekvencija ventrikula može biti usporena ili ubrzana.

FA je najčešća aritmija u općoj populaciji, češća u starijoj dobi i nešto češća kod muškaraca.

Među starijima od 80 godina oko deset posto ima FA. Osim životne dobi i spola, rizični faktori za razvoj FA su povišeni krvni tlak i koronarna bolest srca, kao i bolest srčanih zalistaka, bolesti štitnjače, dijabetes, uživanje alkohola, zatajenje srca. Simptomi FA su osjećaj preskakanja srca (palpitacije), bolovi u prsnom košu, osjećaj nedostatka zraka, omaglice i gubitak svijesti, no FA može biti i potpuno bez simptoma.

Ova aritmija povećava rizik za moždani udar jer je zbog nepravilnog rada srca povećana mogućnost nastanka krvnog ugruška te za zatajenje srca.

Ako su simptomi izraženi, može ozbiljno narušiti kvalitetu života. Fibrilacija atrija liječi se antikoagulantnim lijekovima, antiaritmicima te elektrokardioverzijom. Kod pacijenata koji imaju trajnu FA i ubrzani srčani ritam primjenjuju se lijekovi, a kod onih s trajnom FA i usporenim srčanim ritmom primjenjuje se elektrostimulacija.

Što je srčani udar?

Srčani udar ili infarkt miokarda je propadanje srčanog mišića iza mjesta na kojem se koronarna arterija začepila ili je pak protok krvi naglo smanjen. Težina incidenta zavisi o tome koja je koronarna arterija pogođena, na kojem je mjestu nastalo začepljenje, o vrsti plaka, o tome je li moguće učiniti akutni zahvat kako bi arterija postala prohodna. Infarkt najčešće nastupa između 6 sati ujutro i podneva, učestalost je tada dva puta veća nego u ostalim dijelovima dana.

Šta uzrokuje srčane bolesti?

Razvoj srčanih bolesti često je povezan sa životnim stilom koji povećava rizik od ateroskleroze, odnosno sužavanja arterija.

Pušenje, loše kontroliran krvni tlak i dijabetes važni su faktori koji uzrokuju upalu i iritaciju unutrašnjih stijenki koronarnih arterija.

S vremenom se holesterol iz krvi može nakupljati na upaljenim područjima i formirati plak. Kako plak raste, tako se unutrašnji promjer arterija sužava. Kada se suzi na 40 do 50 posto, protok krvi je toliko otežan da se mogu razviti simptomi angine pektoris. Pod nekim okolnostima plak može oštetiti stijenku arterije, što vodi formiranju krvnog ugruška u koronarnoj arteriji, koji može potpuno začepiti arteriju te sprečavati krv bogatu kisikom da dospije i dijelove srčanog mišića iza mjesta blokade. Tada taj dio srca počinje umirati – to je infarkt miokarda ili srčani udar. Ako stanje nije na vrijeme prepoznato i tretirano, zahvaćeni dio mišića ne može se oživjeti te ga zamjenjuje ožiljkasto tkivo.

Dugoročno, ono smanjuje sposobnost srca da pumpa krv dovoljno učinkovito i u dovoljnoj mjeri, što može voditi do razvoja ishemijske kardiomiopatije. Srčani mišić koji ne dobiva dovoljno krvi može prestati normalno provoditi električne impulse. To može dovesti do razvoja abnormalnog električnog srčanog ritma, što uključuje ventrikularnu tahikardiju i ventrikularnu fibrilaciju, aritmije koje su povezane s iznenadnom srčanom smrti.

Srčane bolesti mogu biti uzrokovane i prirođenim greškama ili infekcijama koje pogađaju srce.

Koji su rizični faktori za nastanak srčanih bolesti?

Kao i u većini zapadnih zemalja, i u Hrvatskoj se u posljednjih desetak godina smrtnost od srčano-krvožilnih bolesti ipak polako smanjuje, no problem je što je i dalje izrazita prevalencija rizičnih faktora na koje možemo utjecati. Rizični faktori koji najčešće dovode do obolijevanja od srčano-žilnih bolesti upravo su oni za koje smo uglavnom sami krivi, poput pušenja, pretilosti, nezdravog načina prehrane, povišenih vrijednosti masnoća u krvi, povišenog kolesterola, visokog krvnog tlaka, pijenja alkohola, nedovoljne tjelesne aktivnosti, a sve češće i stresa i emotivne napetosti.

Tu su i rizični faktori koje ne možemo promijeniti kao što su naslijeđe, spol ili dob.

Ipak, postoje mnogi koraci koje možemo poduzeti kako bismo smanjili rizik za razvoj srčanih bolesti. Ključno je usvojiti neke mjere zdravog života i uporno ih stalno održavati. Jedan od najvažnijih faktora rizika za razvoj bolesti srca je pušenje. Kemikalije u duhanu mogu oštetiti srce i krvne žile, što dovodi do sužavanja arterija zbog nakupljanja plaka (ateroskleroza), a to u konačnici može dovesti do srčanog udara. Ugljikov monoksid u dimu cigarete smanjuje pak razinu kisika u krvi povećavajući krvni tlak i broj otkucaja srca. Stoga, kada je riječ o prevenciji srčanih bolesti, nema količine duhana koja je sigurna. Čak su i bezdimni duhan (električna cigareta) i pasivno pušenje rizični.

No, dobra je vijest da se rizik od srčanih bolesti počinje brzo smanjivati nakon prestanka pušenja, a nakon 15 godina jednak je riziku osoba koje nikada nisu pušile. Posebno s rizičnim faktorima trebaju biti oprezne osobe koje imaju povećan obiteljski rizik.

Jedini način prevencije je izbjegavati i liječiti rizične faktore, a za osobe koje ih nemaju zdravo se hraniti, održavati tjelesnu težinu u granicama normale, uz rekreativno bavljenje sportom (barem pet puta tjedno po najmanje 30 minuta) i izbjegavanje kroničnog stresa.

Kako povišeni holesterol i trigliceridi utječu na srce i žile?

Kolesterol se stvara u tijelu, sve ga stanice mogu stvarati, a glavno mjesto na kojem nastaje je jetra. Ova za život važna tvar unosi se i hranom, a ako se u organizam puno unosi hranom, proizvodnja u stanicama se smanjuje. Postoji li u organizmu višak kolesterola, tijelo ga ne može iskoristiti. Stoga kolesterol ostaje u krvi i postupno se odlaže na stijenkama krvnih žila. Stvaraju se plakovi koji postupno sužavaju promjer arterije i smanjuju njezinu elastičnost uzrokujući tako razvoj srčano-krvožilnih bolesti. Tom procesu ponajviše pogoduju povišena razina LDL (tzv. lošeg) kolesterola u krvi, a krivac su i opasne tvari koje unosimo u organizam, poput nikotina, te oštećenja nastala zbog povišenog krvnog tlaka. Trigliceridi su masnoće pohranjene u masnim stanicama tijela, spojevi alkohola glicerola i masnih kiselina. U organizam ih unosimo i hranom, glavni su sastojak životinjskih i biljnih masti i ulja.

Obično je visoka razina triglicerida u organizmu praćena visokom razinom LDL kolesterola, a niskom razinom HDL-a (tzv. dobrog) kolesterola, iako to ne mora biti pravilo.

Povišena razina triglicerida rizik je za razvoj ateroskleroze, no ne u tolikoj mjeri kao povišena razina kolesterola. Često se u iste osobe nađu i povećan kolesterol i povišeni trigliceridi u krvi.

Kako su srčane bolesti povezane s moždanim udarom?

Srčana bolest je uobičajeno uzrokovana aterosklerozom (otvrdnuće i začepljenost arterija), a taj proces može prouzročiti i moždani udar. Većina je moždanih udara izazvana krvnim ugruškom koji se formira ili u mozgu ili do njega doputuje iz sužene vratne arterije. Liječenje i snižavanje rizičnih faktora za aterosklerozu smanjuje vjerojatnost i za srčani i za moždani udar. Primjerice, snižavanje razine kolesterola u krvi smanjuje rizik za moždani udar za oko 25 posto.

Može li se srce oporaviti nakon prestanka pušenja?

Ako ste sposobni prestati pušiti, vaš rizik od srčanog ili moždanog udara počinje se smanjivati već za nekoliko tjedana. Nakon jedne godine rizik za koronarnu srčanu bolest smanjen je upola u odnosu na pušača, a s rizikom nepušača izjednačit će se za petnaest godina bez cigaretnog dima. U svakom slučaju, velika većina bivših pušača tvrdi da se osjeća zdravije i ima više energije otkad su prestali pušiti.

Je li hipotiroidizam rizični faktor za srce?

Hipotiroidizam (smanjena funkcija štitne žlijezde) može podići razinu kolesterola u krvi i tako pridonijeti razvoju srčanih bolesti. Kad se hipotiroidizam liječi hormonskom terapijom, razina kolesterola vraća se u normalu.

Kako hormonska kontracepcija utječe na srce i žile?

Tablete za hormonsku kontracepciju mogu izazvati malo povećanje rizika za trombozu i srčani udar. To se uglavnom događa ženama koje uzimaju takvu kontracepciju dulje od deset godina i koje puše cigarete.

Kako san utječe na zdravlje srca?

Za zaštitu srca trebali bismo paziti na to da dovoljno spavamo. Ljudi koji nedovoljno spavaju imaju, naime, veći rizik od pretilosti, visokog krvnog tlaka, srčanog udara, dijabetesa i depresije, a nedovoljnim se za odrasle osobe smatra sve manje od sedam do osam sati sna svake noći.

Koliko je šećerna bolest (i u odrasloj dobi) jak rizični faktor?

Novije studije pokazuju da je kod osoba s dijabetesom rizik od srčanog udara pet puta veći nego kod osoba koje nemaju šećernu bolest. Nadalje, poznato je da liječenje povišenog tlaka i kolesterola kod dijabetičara može dramatično sniziti rizik od srčanih bolesti. Zato je iznimno važno da oboljeli od šećerne bolesti redovito mjere tlak i kolesterol i tretiraju ih na odgovarajući način. Spomenute studije provođene su na osobama koje su razvile dijabetes tipa 2 u odrasloj dobi, dakle rizik je i kod njih povećan.

Srećom, kod nekih pacijenata iz te skupine moguće je dijabetes ublažiti, pa i potpuno izliječiti prehranom i vježbanjem koji će dovesti do gubitka prekomjernih kilograma. Zapravo, gubitak kilograma vjerojatno je učinkovitiji od nekih lijekova koji se propisuju.

Može li se mjerenjem CRP-a uočiti povišeni rizik za infarkt?

Jedan od novijih čimbenika rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti koji se mogu pratiti je i upalni marker visokoosjetljivi C-reaktivni protein. Uz njega, mogući faktori rizika za nastanak bolesti srčanih arterija su i povišeni trigliceridi, povišene male LDL čestice, povišen homocistein, povišen lipoprotein Lp (a) i povišen fibrinogen, kojima se teoretski može predvidjeti ima li netko povišen rizik za srčani udar.

Kako da vam srce što duže ostane zdravo?

U skladu sa novim preporukama o prevenciji kardiovaskularnim bolesti definisane su ključne komponente primarne prevencije: promjena životnih navika, prestanak pušenja, zdrava ishrana,  fizička aktivnost, te mala doza acetil salicilne kiseline 75-100mg.

Popularan naziv koji se koristi za kardiovaskularne bolesti jeste i „moderne bolesti“, jer spadaju u bolesti savremenog doba u kom su stres, nepravilna ishrana i često konzumiranje alkohola i cigareta postale su svakodnevne navike. Činjenica jeste da je brzina života donijela sa sobom mnoge negativne navike, a među njima i manju fizičku aktivnost kod većine stanovnika. Sve su ovo razlozi, pojedinačno ili zajedno, zbog čega su kardiovaskularne bolesti uzrok su za oko 18 miliona smrti godišnje u svijetu, a procjene su da će do 2030. taj broj porasti na 23 miliona smrtnih slučajeva.

Kakvo je stanje kod nas, kada su u pitanju kardiovaskularne bolesti, pojašnjava prof. dr Duško Vulić, redovni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci,visiting profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu: Kardiovaskularne bolesti (KVB), od kojih je koronarno srčano oboljenje najčešće, glavni su uzrok smrti kod osoba srednje i starije životne dobi u većini evropskih zemalja i one uzrokuju 49% svih smrti u Evropi i 30% svih smrti prije 65 godina. Međutim,  postoje značajne razlike u smrtnosti između zemalja kao i u jednoj zemlji tokom vremena, tako da je smrtnost u zapadnim zemljama  opadala za 2% godišnje, a povećavala se za 6% u istočnim, te dijelovima Centralne Evrope. Prema dostupnim podacima iz 2018. godine, kod nas je mortalitet iznosio 48%.

Prevencija poremećaja zdravlja podrazumijeva mjere vezane za očuvanje, unapređenje i uspostavljanje zdravlja koje je narušeno. Ako sve ovo nije moguće, mjere su usmjerene ka usporavanju nepovoljnog toka i ishoda bolesti. Sveukupni cilj prevencije kardiovaskularnih bolesti kod pacijenata sa klinički ustanovljenom bolesti i kod osoba sa visokim rizikom je isti – da se smanji rizik glavnih kardiovaskularnih posljedica i na taj način smanji prijevremena invalidnost i smrtnost, te da se produži preživljavanje i poboljša kvalitet života. Primarna prevencija koronarne bolesti predstavlja prevenciju početka bolesti kod osoba bez ranijih simptoma. Ona obuhvata postupke koje treba sprovesti kako do bolesti ne bi došlo. Može biti definisana kao prevencija procesa aterosklerotske bolesti.

Sekundarnu prevenciju čine mjere koje su na raspolaganju i pojedincima i čitavoj populaciji radi otkrivanja oboljenja, bržeg i uspješnijeg intervenisanja, odnosno, sve mjere usmjerene protiv napredovanja ili vraćanja bolesti (recidiva) kod osoba sa  već utvrđenim oboljenjem. Sekundarnu prevenciju kardiovaskularnih bolesti činile bi mjere čiji je cilj sprečavanje vraćanja bolesti i progresije ateroskleroze kod osoba koje već imaju razvijenu aterosklerotsku bolest.

Koliko je sama prevencija važna za zdravlje srca?

Razvoj bolesti srca i krvnih sudova je u velikoj mjeri povezan sa stilom života i srodnim faktorima rizika. Postoje naučni dokazi da promjena stila života i redukcija faktora rizika mogu usporiti razvoj bolesti srca i krvnih sudova i prije i poslije ispoljavanja kliničkih manifestacija. Pod znatno većim rizikom je osoba koja ima više umjerenih faktora rizika, nego druga osoba koja ima samo jedan, ali jako visoki faktor rizika. Vodiči za faktore rizika su prije bili zaokupljeni procjenom samo jednog faktora rizika – hipertenzijom, hiperlipidemijom ili dijabetesom, što je rezultovalo neprikladnim isticanjem samo pojedinačnih visokih faktora, a ne na sveukupnom nivou rizika nastalom kombinacijom više faktora. Ovakav pristup potvrđuje tri važne činjenice: da kardiovaskularne bolesti imaju  multifaktorsku etiologiju, da faktori rizika mogu imati višestruke efekte i da se kao ljekari trebamo baviti kompletnom osobom, a ne samo jednim faktorom rizika kod te osobe.

Modifikacija faktora rizika je ključni dio primarne i sekundarne prevencije bolesti srca i krvnih sudova. Glavni faktori rizika ostaju važni prediktori dugogodišnje prognoze kod osoba sa ovim oboljenjima. Ključno je postići promjenu načina života i optimatizaciju kontrole faktora rizika. Bolesnici koji su uspjeli da ostvare povećanje fizičke aktivnosti i promjenu ishrane smanjili su relativni rizik za 54% a oni koji su prestali pušiti za 43% pojavu novih događaja narednih 6 mjeseci.

U skladu sa novim preporukama o prevenciji kardiovaskularnim bolestima definisane su ključne komponente primarne prevencije: Promjena životnih navika; prestanak pušenja;  zdrava ishrana sa naglaskom na unos povrća,voća, mahunarki, orašastih  plodоva, integralnih žitarica i ribe, uz umjereno korištenje soli;  balans kalorija; fizička aktivnost, odnosno 150 minuta fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta sedmično ili 30­ minuta dnevno. Takođe, mala doza acetilsalicilne kiseline 75-100mg kod osoba od 40-75 godina sa visokim rizikom (povišen krvni pritisak, dijabetes, povišen holesterol) ukoliko nemaju povišen rizik krvarenja.

Potrebno je analizirati psihosocijalne faktore putem kliničkih intervjua da bi se identifikovale barijere u sprovodjenju mjera promjene načina života i  adekvatne primjene lijekova. Neophodno je insistiranje promjene načina života i korištenje  kardioprotektivnih lijekova (ACE inhibitori, beta blokatori, statini, antiagregacioni ljekovi)  u postizanju ciljnih vrijednosti kod bolesnika sa kardiovaskularnim bolestima.

Kada i koliko često je neophodan pregled kardiologa?

Pacijenti sa faktorima rizika u okviru primarne prevencije dolaze po preporuci porodičnog ljekara  dok oboljeli u okviru sekundarne prevencije dolaze na kardiološke kontrole svakih 4 do 6 mjeseci.