U kardiološkoj ambulanti Specijalističkog centra Dr Vulić moći ćete da obavite kompletan pregled kardiologa i analizu kardiovaskularnog sistema koji uključuju EKG, UZV, holter monitoring koji obavljaju vrhunski stručnjaci iz oblasti kardiologije akademik prof.dr Duško Vulić i dr Saša Lončar.

KARDIOVASKULARNE BOLESTI

Kardiovaskularne bolesti danas su najčešće i najzastupljenije bolesti savremenog čovjeka. Spriječiti njihov nastanak ili ako su već nastale, otkriti ih u ranoj fazi i adekvatno liječiti, veliki je izazov.

KOMPLETAN KARDIOLOŠKI PREGLED SRCA- PREGLED+UZV SRCA+EKG

Kompletan kardiološki pregled srca namjenjen je svim osobama sa kardiovaskularnim oboljenjima, bez obzira na godine; adolescentima koji su gojazni, imaju povišen pritisak, ubrzan srčani rad; osobama sa porodičnom istorijom kardiovaskularnih oboljenja, čak i ako nemaju simptome; osobama koje su zbog pušenja, dijabetesa, stresa i gojaznosti u riziku od razvoja kardiovaskularnih bolesti.

NAŠ KARDIOLOŠKI TIM ČINE:

–Akademik prof.dr Duško Vulić

-dr Saša Lončar

KOMLETAN KARDIOLOŠKI PREGLED SRCA OBUHVATA:

Pregled kardiologa

UZV srca

EKG HOLTER 24h

EKG

ZAŠTO SU VAŽNI REDOVNI KARDIOLOŠKI PREGLEDI ?

Redovni kardiološki pregledi su važni  za rano otkrivanje kardiovaskularnih oboljenja, postavljanje dijagnoze i primjenu adekvatne terapije.

Kardiološki pregled obuhvata:

• Anamnezu odnosno uzimanje podataka o postojećim tegobama i smetnjama.
• Ličnu i porodičnu anamnezu, odnosno podatke o prethodnim bolestima i detekciju faktora rizika od vaskularnih, endokrinih, neuroloških, nefroloških i drugih faktora rizika kod bolesnika i krvnih srodnika).
• Kardiološki pregled (status)
• Završno mišljenje i određivanje terapije
• Dopunske dijagnostičke procedure

SIMPTOMI KOJI PALE ALARM DA SE JAVITE KARDIOLOGU:

• Bol iza grudne kosti
• povišen krvni pritisak
• Zamaranje pri hodu ili naporu
• Lupanje, preskakanje srca
• Gubitak vazduha
• Nemogućnost spavanja na ravnom
• Otoci na nogama
• Slabost, malaksalost

KADA I ZAŠTO JE POTREBAN KOMPLETAN KARDIOLOŠKI PREGLED?

Kompletan kardiološki pregled namjenjen je pacijentima koji imaju simptome kao što su zamaranje ,nedostatak zraka, pritisak i bolovi u prsima, preskakanje ili lupanje srca, oticanje nogu preporučuje se da odrade kompletan kardiološki pregled.

KAKO PREGLED KARDIOLOGA IZGLEDA?

Pregled kardiooga započinje anamnezom tj. razgovorom doktora i pacijenta u kojem se detaljno prikupljaju podatci o sadašnjim smetnjama kao i ranijim bolestima.

Veoma je važno da na prvi pregled donesete svu medicinsku dokumentaciju koju imate kao i terapiju–lijekove ako ih uzimate kako bi se što kvalitetnije stekao uvid u Vaše zdravstveno stanje te odredio daljnji dijagnostički i terapijski plan. Iz toga slijedi klinički pregled po standardnom protokolu.

MERENJE KRVNOG PRITISKA 

Mjerenje krvnog pritiska čini sastavni deo ispitivanja kardiovaskularnog sistema.Izvodi se savremenim aparatima koji obezebeđuju podatke o 24-časovnom prosečnom krvnom pritisku, kao i srednjim vrednostima tokom ograničenih vremenskih perioda, kao što su dan, noć ili jutro.

NAKON TOGA SE RADI 12 KANALNI EKG I ULTRAZVUK SRCA.

EKG je jedna od najstarijih dijagnostičkih metoda u kardiologiji, koja dolaskom novijih metoda ne samo da nije izgubila na važnosti, već je praktički nezamjenjiva u dijagnostici mnogih srčanih (ali i drugih) bolesti.

EKG pokazuje frekvenciju srca, postojanje eventualnih poremećaja srčanog ritma i provođenja srčanih impulsa te strukturnih promjena srca kao što su zadebljanje, proširenje i infarkt srca. U EKG-u se mogu često registrirati i promjene u sklopu koronarne bolesti (suženje krvnih žila koje hrane srce).

EKG ukazuje na mnoge kardiološke dijagnoze, kao što su:

• promjene nastale zbog srčanih grešaka ili nereguliranog tlaka,
• aritmija (poremećaj srčanog ritma),
• ishemija miokarda (nezadovoljavajuća opskrba srca kisikom i krvlju),
• poremećaji srčanog ritma,

ZAŠTO SE RADI EHOKARDIOGRAGIJA(UZV SRCA) ?

Ehokardiografija (UZV SRCA) je ultrazvučni pregled srca i okolnih krvnih sudova.

UZV srca predstavlja zlatni standard u dijagnostikovanju urođenih ili stečenih srčanih mana (aortna stenoza, mitralna stenoza, aortna insuficijencija i drugo), perikardnog izliva, perikarditisa i za određivanje dimenzija srca. Dopler ehhokardiografija pokazuje brzinu protoka krvi.

Ultrazvuk srca izvodi se na pacijentima koji su preboljeli srčani udar, koji imaju šum na srcu ili imaju simptome angine pektoris (osjećaj nelagode ili pritiska u prsima), kod nepravilnog rada srca, na pacijentima koji su imali neku kiruršku intervenciju na srcu, kod omaglica ili gubitka svijesti, kod niskog ili povišenog krvnog tlaka, te kod aritmije srca.

Pretraga svojim dvodimenzijalnim i trodimenzijalnim prikazom daje uvid u:

• dimenzije srčanih struktura (obje pretklijetke i klijetke, debljina srčanog mišića, promjer aorte – najveće arterije ljudskog tijela koja dovodi krv bogatu kisikom u sve dijelove tijela),
• srčane zaliske (izgled i funkciju),
• stanje perikarda (srčane ovojnice),
• oblik i strukturu promjena srčanih kaviteta (šupljina) kod raznih srčanih bolesti,
• disfunkcije ventrikula (srčane klijetke) – sistoličke i dijastoličke,
• hipertrofiju (uvećanje mišićne mase),

Ukoliko postoje indikacije u Specijalističkom centru Dr Vulić možete obaviti 24h EKG Holter monitoring.

ZAŠTO SE KORISTI EKG HOLTER / INDIKACIJE?

Cilj izvođenja ovog testa jeste registrovanja električne aktivnosti srca i otkrivanje poremećaja srčanog ritma (aritmija).

Razlozi zašto vaš kardiolog zatraži EKG holter uključuju:

• Za procenu bola u grudima i drugih znakova i simptoma koji mogu biti povezani sa srcem, kao što su umor, otežano disanje, vrtoglavica ili nesvestica
• Za identifikaciju nepravilnog rada srca ili lupanja srca
• Da bi se utvrdilo koliko dobro radi pejsmejker
• Da bi se utvrdilo koliko dobro funkcioniše lečenje složenih aritmija
• Da bi se procenio rizik za buduće događaje povezane sa srcem u određenim stanjima, kao što je hipertrofična kardiomiopatija (zadebljani zidovi srca), nakon srčanog udara koji je izazvao slabost leve strane srca, ili Wolff-Parkinson-White sindroma (gde postoji abnormalni električni sprovodni put unutar srca)
• Kada EKG u mirovanju ne pokazuje jasan uzrok vaših tegoba.

OBRATITE PAŽNJU NA SLEDEĆE SIMPTOME

Vaš kardiolog može zatražiti 24-satni holter EKG-a ako imate simptome kao što su:

• vrtoglavica i nesvestica
• nizak krvni pritisak
• hroničan umor i lupanje srca
• bol u grudima
• otežano disanje, nedostatk vazduha, kratak dah.

Određene aritmije (abnormalni srčani ritmovi) mogu se pojaviti samo s vremena na vreme. Ili se mogu pojaviti samo pod određenim uslovima, poput stresa ili aktivnosti. Aritmije ovog tipa teško je snimiti na klasičnom EKG testu. Zbog toga, kardiolog može zatražiti holter monitoring kako bi imao veće šanse da “uhvati“ bilo kakve abnormalne otkucaje srca ili ritmove koji mogu izazvati vaše simptome.

HOLTER EKG-A 24H – KADA JE NEOPHODNO DA SE RADI ?

Holter EKG-a 24h je poseban postupak praćenja rada srca u toku 24 sata, a doktor će ga preporučiti ako imate izražene neke od navedenih zdravstvenih problema: nejasnu bol u prsima, osjećaj preskakanja ili lupanja srca, gušenje, umaranje, pritisak u prsima, gubitak svijesti, omaglica i zanošenje, kratak dah ili nedostatak zraka.

Sve to mogu biti znakovi različitih bolesti srca i poremećaja srčanog ritma (tahikardija, bradikardija, aritmije).

Holter EKG 24h vrlo je važna dijagnostička metoda zbog specifičnosti da jednostavno bilježi mnogobrojne parametre električne aktivnosti srca.

Korisniku se postavlja mali elektronski aparat oko struka, elektrode se pričvrste na prsa i korisnik nastavlja sa svojim uobičajenim aktivnostima (posao, spavanje, fizičke aktivnosti, uzimanje lijekova) i navikama (pušenje, konzumacija kave).

Slijedi 24 sata nošenja uređaja, za koje vrijeme prema uputama liječnika korisnik vodi „Dnevnik pacijenta“ o aktivnostima i simptomima u toku tih 24 sata. Nakon toga uređaj se skida i dobivene podatke posebnim računalnim programom analizira liječnik.

Kako se izvodi ovo merenje?

Tokom ovog testa na grudnom košu ćete nositi 5 EKG elektroda, koje su žicama povezane sa malim, prenosivim uređajem za snimanje – holterom (koji ćete nositi u torbici prebačenoj preko ramena).

Dobićete uputstva o tome koliko dugo ćete morati da nosite monitor (obično 24 sata), kako da vodite dnevnik svojih aktivnosti i simptoma tokom testa, kao i uputstva za ličnu negu i aktivnosti, koji uključuju održavanje uređaja suvim.

* Tokom nošenja holter uređaja možete da obavljate sve uobičajene aktivnosti, osim plivanja, tuširanja i kupanja (neophodno je da uređaj ostane suv). Zato se istuširajte pre početka snimanja.

* Obavezno zapišite u dnevnik sve tegobe i simptome koje ste imali tokom perioda od 24h (ako ih budete imali), uključujući: vrtoglavicu ,nesvesticu, lupanje srca, preskakanje srca, bol u grudima, otežano disanje i dr.

* Nakon 24 sata dolazite u Specijalistički centar Dr Vulić da  vratite uređaj i date na uvid svoj dnevnik aktivnosti i tegoba vašem kardiologu. On će uporediti 24-satni EKG zapis sa tegobama i aktivnostima iz vašeg dnevnika i detaljno će vam objasniti rezultate ispitivanja.

DA LI POSTOJE RIZICI?

24-satni holter EKG-a je jednostavan način za procenu rada srca i rizici su retki.

Može biti neprijatno kada se budu skidale lepljive elektrode i trake.

Na rad holter uređaja uglavnom ne utiče rad drugih električnih uređaja, ali bi trebalo izbeći blizinu: magneta, detektora za metal, mikrotalasne rerne, električne četkice za zube i preterano korišćenje mobilnog telefona. U tom slučaju može doći do kratkotrajnog prekida signala između elektroda i holtera.

SAVJETE KAKO DA SPRIJEČITE BOLESTI SRCA I KRVNIH SUDOVA MOŽETE PROČITATI KLIKOM NA LINK.

Ostatak usluga Specijalističkog centra Dr Vulić možete pogledati klikom na link.

pregled kardiologa banjaluka

ČESTA PITANJA NAŠIH PACIJENATA:

SAVJETI LJEKARA:Akademik prof.dr Duško Vulić

Kako da vam srce što duže ostane zdravo?

U skladu sa novim preporukama o prevenciji kardiovaskularnim bolesti definisane su ključne komponente primarne prevencije: promjena životnih navika, prestanak pušenja, zdrava ishrana,  fizička aktivnost, te mala doza acetil salicilne kiseline 75-100mg.

Popularan naziv koji se koristi za kardiovaskularne bolesti jeste i „moderne bolesti“, jer spadaju u bolesti savremenog doba u kom su stres, nepravilna ishrana i često konzumiranje alkohola i cigareta postale su svakodnevne navike. Činjenica jeste da je brzina života donijela sa sobom mnoge negativne navike, a među njima i manju fizičku aktivnost kod većine stanovnika. Sve su ovo razlozi, pojedinačno ili zajedno, zbog čega su kardiovaskularne bolesti uzrok su za oko 18 miliona smrti godišnje u svijetu, a procjene su da će do 2030. taj broj porasti na 23 miliona smrtnih slučajeva.

Kakvo je stanje kod nas, kada su u pitanju kardiovaskularne bolesti, pojašnjava prof. dr Duško Vulić, redovni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci,visiting profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu: Kardiovaskularne bolesti (KVB), od kojih je koronarno srčano oboljenje najčešće, glavni su uzrok smrti kod osoba srednje i starije životne dobi u većini evropskih zemalja i one uzrokuju 49% svih smrti u Evropi i 30% svih smrti prije 65 godina. Međutim,  postoje značajne razlike u smrtnosti između zemalja kao i u jednoj zemlji tokom vremena, tako da je smrtnost u zapadnim zemljama  opadala za 2% godišnje, a povećavala se za 6% u istočnim, te dijelovima Centralne Evrope. Prema dostupnim podacima iz 2018. godine, kod nas je mortalitet iznosio 48%.

Prevencija poremećaja zdravlja podrazumijeva mjere vezane za očuvanje, unapređenje i uspostavljanje zdravlja koje je narušeno. Ako sve ovo nije moguće, mjere su usmjerene ka usporavanju nepovoljnog toka i ishoda bolesti. Sveukupni cilj prevencije kardiovaskularnih bolesti kod pacijenata sa klinički ustanovljenom bolesti i kod osoba sa visokim rizikom je isti – da se smanji rizik glavnih kardiovaskularnih posljedica i na taj način smanji prijevremena invalidnost i smrtnost, te da se produži preživljavanje i poboljša kvalitet života. Primarna prevencija koronarne bolesti predstavlja prevenciju početka bolesti kod osoba bez ranijih simptoma. Ona obuhvata postupke koje treba sprovesti kako do bolesti ne bi došlo. Može biti definisana kao prevencija procesa aterosklerotske bolesti.

Sekundarnu prevenciju čine mjere koje su na raspolaganju i pojedincima i čitavoj populaciji radi otkrivanja oboljenja, bržeg i uspješnijeg intervenisanja, odnosno, sve mjere usmjerene protiv napredovanja ili vraćanja bolesti (recidiva) kod osoba sa  već utvrđenim oboljenjem. Sekundarnu prevenciju kardiovaskularnih bolesti činile bi mjere čiji je cilj sprečavanje vraćanja bolesti i progresije ateroskleroze kod osoba koje već imaju razvijenu aterosklerotsku bolest.

Koliko je sama prevencija važna za zdravlje srca?

Razvoj bolesti srca i krvnih sudova je u velikoj mjeri povezan sa stilom života i srodnim faktorima rizika. Postoje naučni dokazi da promjena stila života i redukcija faktora rizika mogu usporiti razvoj bolesti srca i krvnih sudova i prije i poslije ispoljavanja kliničkih manifestacija. Pod znatno većim rizikom je osoba koja ima više umjerenih faktora rizika, nego druga osoba koja ima samo jedan, ali jako visoki faktor rizika. Vodiči za faktore rizika su prije bili zaokupljeni procjenom samo jednog faktora rizika – hipertenzijom, hiperlipidemijom ili dijabetesom, što je rezultovalo neprikladnim isticanjem samo pojedinačnih visokih faktora, a ne na sveukupnom nivou rizika nastalom kombinacijom više faktora. Ovakav pristup potvrđuje tri važne činjenice: da kardiovaskularne bolesti imaju  multifaktorsku etiologiju, da faktori rizika mogu imati višestruke efekte i da se kao ljekari trebamo baviti kompletnom osobom, a ne samo jednim faktorom rizika kod te osobe.

Modifikacija faktora rizika je ključni dio primarne i sekundarne prevencije bolesti srca i krvnih sudova. Glavni faktori rizika ostaju važni prediktori dugogodišnje prognoze kod osoba sa ovim oboljenjima. Ključno je postići promjenu načina života i optimatizaciju kontrole faktora rizika. Bolesnici koji su uspjeli da ostvare povećanje fizičke aktivnosti i promjenu ishrane smanjili su relativni rizik za 54% a oni koji su prestali pušiti za 43% pojavu novih događaja narednih 6 mjeseci.

U skladu sa novim preporukama o prevenciji kardiovaskularnim bolestima definisane su ključne komponente primarne prevencije: Promjena životnih navika; prestanak pušenja;  zdrava ishrana sa naglaskom na unos povrća,voća, mahunarki, orašastih  plodоva, integralnih žitarica i ribe, uz umjereno korištenje soli;  balans kalorija; fizička aktivnost, odnosno 150 minuta fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta sedmično ili 30­ minuta dnevno. Takođe, mala doza acetilsalicilne kiseline 75-100mg kod osoba od 40-75 godina sa visokim rizikom (povišen krvni pritisak, dijabetes, povišen holesterol) ukoliko nemaju povišen rizik krvarenja.

Potrebno je analizirati psihosocijalne faktore putem kliničkih intervjua da bi se identifikovale barijere u sprovodjenju mjera promjene načina života i  adekvatne primjene lijekova. Neophodno je insistiranje promjene načina života i korištenje  kardioprotektivnih lijekova (ACE inhibitori, beta blokatori, statini, antiagregacioni ljekovi)  u postizanju ciljnih vrijednosti kod bolesnika sa kardiovaskularnim bolestima.

Kada i koliko često je neophodan pregled kardiologa?

Pacijenti sa faktorima rizika u okviru primarne prevencije dolaze po preporuci porodičnog ljekara  dok oboljeli u okviru sekundarne prevencije dolaze na kardiološke kontrole svakih 4 do 6 mjeseci.

Svetozara Markovića 5b , Banjaluka

+387 51 266 690

+387 66 521 029

info@dr-vulic.com