Rizični faktori koji najčešće dovode do obolijevanja od srčano-žilnih bolesti upravo su oni za koje smo uglavnom sami krivi, poput pušenja, pretilosti, nezdravog načina prehrane, povišenih vrijednosti masnoća u krvi, povišenog kolesterola, visokog krvnog tlaka, pijenja alkohola, nedovoljne tjelesne aktivnosti, a sve češće i stresa i emotivne napetosti.
U nastavku donosimo odgovore na najčešća pitanja koja pacijenti postavljaju svojim liječnicima vezanim za bolesti srca i krvnih žila.
Koji je normalan srčani ritam? Što su bradikardija i tahikardija?
Smatra se da je normalan broj otkucaja srca u mirovanju između 60 i stotinu.
Bradikardija znači smanjenje otkucaja srca odrasle osobe na manje od 60 u minuti. Može biti uzrokovana poremećajima u radu srca, srčanim bolestima ili urođenim srčanim manama, ali i poremećajem elektrolita. I neki lijekovi, posebno za snižavanje krvnog tlaka i protiv aritmija, mogu usporiti rad srca. Bradikardija se uglavnom javlja kod starijih ljudi. Njeni simptomi mogu biti umor, slabost, omaglica, kratki dah, palpitacije, nelagodan osjećaj u prsima.
Tahikardija se očituje povećanjem broja otkucaja srca, iznad stotinu u minuti, pa do te mjere da osoba ima osjećaj da će joj se srce raspuknuti. Može biti kratkotrajna ili dugotrajna.
Razlikuju se sinusna, ventrikularna i supraventrikularna tahikardija.
- Sinusna najčešće nastaje u sklopu normalnih fizioloških procesa, primjerice kod napora, ili se javlja kao posljedica anemije, pojačanog rada štitnjače i sl.
- Ventrikularna tahikardija je brz srčani ritam koji nastaje u klijetki i to je po život opasno stanje. Dijagnosticira se EKG-om, a liječi kardioverzijom ili antiaritmicima.
- Supraventrikularne tahikardije skupina je poremećaja srčanog ritma s brzinom iznad stotinu otkucaja u minuti, a mjesto nastanka je bilo gdje u srcu, osim u srčanim klijetkama.
Što je fibrilacija atrija (FA) i zbog čega je opasna?
Fibrilacija atrija je srčana aritmija koja nastaje kao posljedica izrazito brzih i nepravilnih električnih impulsa u atriju čija je frekvencija od 400 do 600 u minuti. Zbog toga dolazi do izostanka kontrakcije atrija te, ovisno o stanju atrioventrikularnog čvora (AV-čvora), frekvencija ventrikula može biti usporena ili ubrzana.
FA je najčešća aritmija u općoj populaciji, češća u starijoj dobi i nešto češća kod muškaraca.
Među starijima od 80 godina oko deset posto ima FA. Osim životne dobi i spola, rizični faktori za razvoj FA su povišeni krvni tlak i koronarna bolest srca, kao i bolest srčanih zalistaka, bolesti štitnjače, dijabetes, uživanje alkohola, zatajenje srca. Simptomi FA su osjećaj preskakanja srca (palpitacije), bolovi u prsnom košu, osjećaj nedostatka zraka, omaglice i gubitak svijesti, no FA može biti i potpuno bez simptoma.
Ova aritmija povećava rizik za moždani udar jer je zbog nepravilnog rada srca povećana mogućnost nastanka krvnog ugruška te za zatajenje srca.
dr duško vulić
Ako su simptomi izraženi, može ozbiljno narušiti kvalitetu života. Fibrilacija atrija liječi se antikoagulantnim lijekovima, antiaritmicima te elektrokardioverzijom. Kod pacijenata koji imaju trajnu FA i ubrzani srčani ritam primjenjuju se lijekovi, a kod onih s trajnom FA i usporenim srčanim ritmom primjenjuje se elektrostimulacija.
